Otvorenje izložbe Zemlja – zrak autorice Snježane Ban održat će se u petak, 13. ožujka u Galeriji SC u 19 sati. Izložba je otvorena do 28. ožujka, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati. Prema Rječniku simbola, zemlja je „oprečna nebu kao nedjelatno počelo (…) kao ženski aspekt prema muškom (…) kao tama svjetlosti (…) kao gustoća, taloženje i kondenzacija. (…) ona je žena i majka (Velika majka) (…) Ona je djevica koju razdire ralo ili plug, koju oplođuju kiša ili krv – sjeme neba. Posvuda je zemlja maternica u kojoj se začinju vrela, minerali, kovine. (…) Zrak je jedna od četiri pratvari, (…) Zrak je kao i vatra djelatna i muška tvar (…) zrak simbolično se povezuje s vjetrom i dahom. Prikazuje suptilni svijet, prostor između neba i zemlje, onaj svijet širenja što ga, (…) ispunja dah (qi), a prijeko je potreban za opstanak bića.”&nbsp; Neovisno o navedenim simbolskim definicijama koje je, kao i svako živo biće, u svome postanju determiniraju, Snježana Ban stvara vlastito opredmećenje zemlje i zraka. Uzdiže pritom osobni umjetnički jezik na razinu stila isprepletenog visokim i niskim u umjetnosti, podjednako vizualnim i konceptualnim, uvijek u suvislosti slike kao otvorenog medija u duhu s post-post-postmodernim vremenom u širokom rasponu. Od pop-arta do neoavangardi, ali i modernih te klasičnih citata u kontekstu vlastite kompleksne vizualizacije, Snježana ostvaruje nečiste, hibridne slike i skulpture, što je svjedočanstvo autoričine umjetničke imaginacije, intencije i invencije. Umjetnica podrazumijeva teoriju citatnosti<a href="about:blank" rel="noopener noreferrer" target="_blank">[1]</a> kontekstualizirajući vlastiti izričaj.Prepričavajući Luisa Buñuela – za kojeg je i trenutak sumnje dovoljan, što je činjenica koja je izložbom konstantno provedena od polaritetnoga naziva (zemlja – zrak) do vlastita izričaja koji od odabrane umjetnosti, (neo)popartističkih slika koje aluzivno propituju pojam fragilnosti i sumnje, preko projektila zemlja-zrak do potencijalne globalne ugroze koja prijeti krajem svijeta, krajem svega što znamo i ne znamo – autorica sve to analizira i usredotočuje. Snježanini svjetovi umjetnosti kompleksni su, zgusnuti, ali i humorni. Asocijativnim vizualnim sklopovima vezanim uz umjetničko baštinstvo parafrazira i odaje posvetu Duchampu, Kleinu, Hockneyu, Kožariću, Petriću… od praznine prostora do obilatosti. Sve je tu razložno ispremiješano. Visoko i nisko u umjetnosti, citat i njegova revalorizacija, nasljeđe i valorizacija nasljeđa, saturiranje, zasićenje i konglomerat svega toga koji izrasta prema novom i originalnome propitivanju, novome humoru, smijehu i sumnji pretočenima u novi imago (slika, lik, oblik) unatoč utemeljenju originalnom vizualizacijom. Skulpturama pak Snježana Ban ostvaruje nešto posve eterično: prazninu i zrak. Više od toga bilo bi previše i neumjereno. Ovom izložbom Snježana Ban pronašla je novi trag i autorski pečat. (predgovor, Željko Marciuš) &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<a href="about:blank" rel="noopener noreferrer" target="_blank">[1]</a> Dubravka Oraić Tolić u knjizi Teorija citatnosti tvrdi da u razdoblju postmoderne i postmodernizma dominira ilustrativna citatnost, odnosno muzejska i arhivarska citatnost, koja jača kulturni kanon. Postmodernistički umjetnici „(…) stavljaju se u podređen položaj, doslovce prepisuju i preslikavaju tekstove vlastite tradicije i suvremene kulture kako bi pokazali da tradicija i kultura postoje, da se ne smiju zaboraviti, nego da se moraju svim sredstvima, pa i jednostavnim neprerađenim citatima, čuvati od uništenja”, Anica Bilić, Zašto su mali pisci prešućivani u hrvatskoj književnoj historiografiji, PDF, 10hrčak, Portal Of Scientific Journales of Croatia – Hvar City Theatre Days, Vol.33, No.1 May 2007, str. 436. Ta simptomatična tvrdnja primjenjiva je, naravno, i na post- post-postmodernu likovnost Snježane Ban.&nbsp;&nbsp; BIOGRAFIJASnježana Ban (Zagreb, 1980.) diplomirala je 2007. godine na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te 2008. godine na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer modni dizajn. Izložbom Umjetnik sam, dakle sumnjam i disertacijom Sumnja kao kreativni potencijal u suvremenom slikarstvu doktorirala je 2019. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Ante Rašića i dr. sc. Blaženke Perice.&nbsp;Zaposlena je na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.Do sada je izlagala na deset samostalnih izložbi te većem broju skupnih i tematskih izložbi u zemlji i inozemstvu. S Teom Hatadi i Antom Rašićem priredila je tematsku skupnu izložbu i katalog Retroperspektiva: Ova bi djela mogla biti… u Galeriji Prsten i PM, HDLU u Zagrebu (2016.). Autorica je koncepcije skupne izložbe te knjige – kataloga pod nazivom Umjetnost je sumnja, održane u tri dijela tijekom 2020. godine u izložbenom prostoru Lexart skladište u Zagrebu. Nagrađena je Velikom nagradom 28. salona mladih (2006.) i 2. nagradom Erste fragmenti 3 (2006.).<img src="https://www.sczg.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/03/za_fejs-scaled.jpg">

SNJEŽANA BAN – izlozba Zemlja – zrak u Galeriji SC

Režija:&nbsp;Anastasija JankovskaDramaturg:&nbsp;Elvis BošnjakScenograf:&nbsp;Vesna RežićKostimi:&nbsp;Marita ĆopoPokret:&nbsp;Pravdan DevlahovićGlazba:&nbsp;Grisha LevchenkoAsistent režije:&nbsp;Marija KlanacIgraju: Judita Franković Brdar, Sven Jakir, Dean Krivačić / Marko Hergešić, Laura Bošnjak I Kristijan PetelinFotograf: Luka DubrojaTrajanje: 140 min (pauza od 15 min) <ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Ova arhetipska, mitološka priča nije ništa drukčija od svih priča o ljubavi… Vronski i Karenjina, Čehovljev Ujak Vanja, pa čak i Fedra Jeana Racinea, Proslava ljubavi Pierrea Carleta de Marivauxa, likovi iz Shakespeareova Sna ljetne noći… I nitko njima (nama) ne može pomoći, spasa nema. Uostalom, može li biti spasa kada dolazi Ljubav? Ti padaš u provaliju očiju drugoga, toga koga voliš i spasa više nema. “Bolest” protiv koje se traži lijek isto je što i tražiti lijek protiv vlastitog bivanja na kugli zemaljskoj jer ljubav (kako piše Tolstoj) nije ništa drugo nego kad Netko (Sudbina, Bog…) spaja dva para očiju, kao da postavlja dva zrcala jedno nasuprot drugoga. Iz te beskonačnosti ponavljanja, zrcaljenja kao iz nekog magičnog labirinta, oni se više ne mogu izvući…U lirskoj komediji Mjesec dana na selu veliki ruski pisac I. S. Turgenjev zapliće tipično rusku ladanjsku priču u kojoj dokolica ostavlja dovoljno prostora za duhovna i ljubavna iscrpljivanja kojima njegovi junaci bespoštedno izlažu sebe i svoje bližnje. Glad za ljubavlju, uzvišenim osjećajima i duhovnim senzacijama nadilazi bilo kakve obzire. U ovom strastvenom kolu svatko je meta svakom. Njihovi osjećaju su u svakom slučaju ekskluzivni, bez obzira koliko su nestalni i spremni na potpuno promjenu smjera ako potreba to zaište. Oni nisu spremi ništa žrtvovati drugom ili za drugog, nisu sposobni podnijeti nikakvu patnju, čak ako je i podnose, ona se ne podnosi iz potrebe da se čini drugom neko dobro, već predstavlja više izraz vlastite nemoći da se čovjek otrgne žuđenom objektu, ili ugodnom snatrenje u romantičnom krilu svjetske boli. Ekskluzivitet vlastitih osjećaja, potpuni nemar prema osjećajima drugih, pa čak i bližnjih, ovisnost o pažnji, ljubav kao animalno posjedovanje, potpuno ovladavanje, je ono po čemu su ovi ljudi moderni. Oni su ovisni o ljubavi ili, točnije, o zaljubljivanju, za njih je ljubav poput droge, stanje omamljenosti koje u suštini i nema veze sa svakidašnjim, praktičnim životom. Ona je potpuno nepraktična pojava i oni likovi koji u njoj vide sredstvo da započnu život, sasvim realan život, bivaju poraženi. Za junake ove drame ljubav je ideal kojega nije moguće doseći, jer kad je jednom dosegnut on prestaje postojati. I tu su oni također moderni ljudi. Jer njihov san o sreći predstavlja istu onu plitku ugodu za kojom danas žudi veći dio tzv. zapadnoga svijeta, kojem i mi svim silama želimo pripadati. (Elvis Bošnjak,&nbsp;dramaturg). <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/av_iSWIe2vU"></iframe>

I. S. Turgenjev: MJESEC DANA NA SELU&nbsp;

U sklopu projekta&nbsp;Oni dolaze…u utorak, 31. ožujka&nbsp;otvorit će se izložba&nbsp;Horizonti&nbsp;autora&nbsp;Nikole Marinčića&nbsp;u Galeriji SC s početkom u 19 sati. Izložba je otvorena do 11. travnja, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.&nbsp;Jutro u ožujku; putnici na kolodvoru čekaju svoj vlak. Odabirom perona i ulaskom u vlak, dan uistinu započinje. Zaposlenici, školarci, turisti ili studenti, svatko od njih prati već utabane staze. Zakoračivši u vagon, ponajprije biraju sjedalo, a nakon osiguranog mjesta iz svojih torbi i džepova vade mobitele. Neki telefoniraju, drugi tipkaju, ostali skrolaju društvenim mrežama ili novinama. Pejzaž gradova, šuma i obližnjih mjesta se mijenja, no ljudi u svojoj nesnosnoj dosadi traže utjehu u kratkotrajnim izvorima zanimacije, traže stimulans koji nije njihov, samo kako oni sami, fragmentirane pažnje, ne bi izrodili koju misao. U kasnomodernom društvu duboka dosada nije dopuštena, a ptica sna Waltera Benjamina koja sjedi na jajetu iskustva – začeto upravo kroz dosadu – odavno je postala ugroženom.&nbsp;Potaknut upravo takvim svijetom, Nikola Marinčić u grafikama pod zbirnim naslovom&nbsp;Horizonti,&nbsp;uzima neopipljivi element ili koncept znatiželje i iščekivanja nadolazeće budućnosti. Ono neopipljivo što nas – koji smo u ulozi promatrača – povezuje jest ono “nešto” što nam nedostaje. Povezani smo kroz neznanje i ispitivanje naše okoline, ne bismo li sami došli do nekih spoznaja ili odgovora. Zašto znanje mora biti konačno ili štoviše očito? Ta nesigurnost koja se nalazi u neznanju i nepotpunoj misli miješa se sa željom za završavanjem slagalice, no u "Horizontima" je na nama da pronađemo vlastitu interpretaciju. Svakomu je dopušteno njegovo ili njeno viđenje. U svijetu raznih tumačenja umjetničkih djela, valjanost jednog ne poriče mogućnost postojanja drugog. Dapače, raznovrsnost interpretacija i teorija pruža nam priliku da otvorimo svoje vidike i obogatimo našu spoznaju. Isto kao što u jednadžbama ne možemo izostaviti proces i napisati samo rezultat, tako i u svakodnevnici ne možemo dobiti odgovor na sve jer bi to oduzelo užitak koji osjećamo prilikom suočavanja sa svijetom oko nas. Konačnost koncepta dovodi nas do krajnosti mašte i mogućnosti postojanja alternative. Bojimo se ne biti u pravu.U razgovoru često tražimo potvrdu odobrenja za naše vlastito mišljenje. Mora li nužno sve imati jasan zaključak? Uzmimo za primjer građevine u Marinčićevim grafikama, nedefinirani monoliti bez jasne svrhe ili objašnjenja, one su motiv koji se nazire u radovima i koji nas navodi na promišljanje o razlogu njihove prisutnosti ili potencijalne odsutnosti. Monoliti u centru crno-bijelog prostranstva na prvi pogled dominiraju, ali njihovo značenje i uloga ostaju neobjašnjeni. Oni su samo još jedne u nizu nedorečenosti naše okoline koje iščekuju interpretaciju.(predgovor, Franka Puharić)&nbsp;BI0GRAFIJANikola Marinčić&nbsp;(2000. Sisak) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2024. godine na Nastavničkom odsjeku u klasi prof. Igora Čabraje. Stvara u području grafike sa posebnim interesom prema novim grafičkim tehnikama i dubokom tisku. Kroz nju istražuje vlastitu percepciju svijeta, osobna razmišljanja i proživljena iskustva, te kako pojedinac kroz sebe utječe na društvo i obrnuto. Od 2021. sudjeluje na skupnim izložbama od kojih vrijedi istaknuti 2023. ALU perspektiva:&nbsp;Best of;&nbsp;Galerija Prsten, Zagreb i&nbsp;Matrice: Zvuk II; Galerija SC, Zagreb, 2024.&nbsp;9. Hrvatski trijenale&nbsp;grafike; Galerija Klovićevi dvori, Zagreb,&nbsp;Planet School;&nbsp;Garaža Kamba, Zagreb i 2025. predstavljanje fanzina&nbsp;Stari Kvadrat: Prozirno; Galerija CEKAO, Zagreb <img src="https://www.sczg.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/03/Horizonti.jpg" style="cursor: nesw-resize;" width="648">&nbsp;

&nbsp;Izložba "Horizonti" umjetnika Nikole Marinčića u Galeriji SC

<ul><li>Predstava igra u MM centru u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera, 28.12.2024., MM centarTrajanje: 85 min Autor teksta:&nbsp;Rakan RushaidatRežija:&nbsp;Dražen KrešićDramaturgija:&nbsp;Filip RutićGlazbeni suradnik:&nbsp;Antun AleksaDizajn svjetla:&nbsp;Martin ŠatovićIgrajuAco –&nbsp;Rakan RushaidatMegi –&nbsp;Nikolina PrkačinPetar –&nbsp;Bernard Tomić Predstava “Slučajna smrt jednog redatelja” o teatru progovara iz njegove nulte pozicije – iz mraka pokusne dvorane gdje su svi potencijalni putevi još neistraženi i gdje pred autorskim timom zjapi zastrašujući niz mogućnosti. Što zapravo napraviti kada se može napraviti bilo što? Što kad se kazalište u kojem se glumci nalaze doima poput kakve kuće duhova, a čak se ni redatelj ne pojavljuje na probi? Kako se postaviti prema radu u iščekivanju početka samog procesa u kojem je hijerarhija naizgled nepostojeća ili se konstantno okreće naglavačke? Suočeni s tim pitanjima i uz upute koje su od redatelja dobili preko maila, troje glumaca polazi od niza zadanih referenci te improvizacija koje konstantno plešu na granici kazališnog i privatnog – ako takva granica uopće postoji. Oni su u potrazi za predstavom, ali slučajno istovremeno i bježe od nje. „U redu je krivo se izraziti. Jer se tako bar izražavamo. Isto je tako u redu donositi krive odluke. Jer tako barem nešto odlučujemo.“&nbsp;Aleksandar Hleb <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Wm9t0nERM2E"></iframe>

R. Rushaidat: SLUČAJNA SMRT JEDNOG REDATELJA

<ul><li>Predstava igra u MM centru u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera, 28.12.2024., MM centarTrajanje: 85 min Autor teksta:&nbsp;Rakan RushaidatRežija:&nbsp;Dražen KrešićDramaturgija:&nbsp;Filip RutićGlazbeni suradnik:&nbsp;Antun AleksaDizajn svjetla:&nbsp;Martin ŠatovićIgrajuAco –&nbsp;Rakan RushaidatMegi –&nbsp;Nikolina PrkačinPetar –&nbsp;Bernard Tomić Predstava “Slučajna smrt jednog redatelja” o teatru progovara iz njegove nulte pozicije – iz mraka pokusne dvorane gdje su svi potencijalni putevi još neistraženi i gdje pred autorskim timom zjapi zastrašujući niz mogućnosti. Što zapravo napraviti kada se može napraviti bilo što? Što kad se kazalište u kojem se glumci nalaze doima poput kakve kuće duhova, a čak se ni redatelj ne pojavljuje na probi? Kako se postaviti prema radu u iščekivanju početka samog procesa u kojem je hijerarhija naizgled nepostojeća ili se konstantno okreće naglavačke? Suočeni s tim pitanjima i uz upute koje su od redatelja dobili preko maila, troje glumaca polazi od niza zadanih referenci te improvizacija koje konstantno plešu na granici kazališnog i privatnog – ako takva granica uopće postoji. Oni su u potrazi za predstavom, ali slučajno istovremeno i bježe od nje. „U redu je krivo se izraziti. Jer se tako bar izražavamo. Isto je tako u redu donositi krive odluke. Jer tako barem nešto odlučujemo.“&nbsp;Aleksandar Hleb <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Wm9t0nERM2E"></iframe>

Premijera: 20. 10. 2025./ MM centar / 20:00autorski projekt&nbsp;Darija HarjačekaKAMOV, POTRESAutor adaptacije i redatelj:&nbsp;Dario HarjačekIgraju: Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina, Dean KrivačićSkladatelj:&nbsp;Damir ŠimunovićKostimografkinja:&nbsp;Ana MikulićDizajner svjetla:&nbsp;Tomislav MaglečićKoprodukcija: De Facto Theatre Company i Teatar &amp;TDTrajanje: 75 min <ul><li>Predstava igra u&nbsp;MM centru u 20 sati.</li></ul>﻿<ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Glazbeno-scenska skupina Cefas &amp; The Gipsy predstavlja koncertnu izvedbu svog albuma Kamov, potres nastalog na temelju knjige lakrdija Janka Polića Kamova. Pod parolom „Obitelj je reakcija na bordel“, Cefas &amp; The Gipsy predstavljaju se kao angažirani umjetnici koji se svojim djelovanjem aktivno zalažu za supostojanje života i smrti, destrukcije i kreacije, sna i budnosti, opijenosti i trijeznosti. Ovaj koncert svojevrsna je spiritistička seansa u kojoj se duh prerano preminulog genija pokušava materijalizirati kroz ikonografiju stoljeća hrvatske umjetnosti, počevši od Mrtvačkog plesa Vincenta iz Kastva sve do Eksploatacije mrtvih Mladena Stilinovića. U izričaju benda kojeg čine Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina i Dean Krivačić – Cigo (uz skladatelja Damira Šimunovića) osjeća se utjecaj novovalnog, post-punk, noise, industrial zvuka koji se istovremeno glazbeno i tematski referira i na Gustava Mahlera i njegove Kindertotenlieder. Anarhistični, autodestruktivni i autoironični svijet Janka Polića Kamova ovom predstavom pokušava se iskazati u svojoj esenciji – beskrajno tragičan, beskrajno komičan, beskrajan (ili bespočetan).

D. Harjaček: KAMOV, POTRES – u sklopu Showcasea

Premijera: 20. 10. 2025./ MM centar / 20:00autorski projekt&nbsp;Darija HarjačekaKAMOV, POTRESAutor adaptacije i redatelj:&nbsp;Dario HarjačekIgraju:&nbsp;Jelena Miholjević,&nbsp;Nikola Nedić,&nbsp;Laura Čerina,&nbsp;Dean KrivačićSkladatelj:&nbsp;Damir ŠimunovićKostimografkinja:&nbsp;Ana MikulićDizajner svjetla:&nbsp;Tomislav MaglečićKoprodukcija:&nbsp;De Facto Theatre Company i Teatar &amp;TDTrajanje: 75 min <ul><li>Predstava igra u&nbsp;MM centru u 20 sati.</li></ul>﻿<ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank" style="color: rgb(28, 165, 255);">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Glazbeno-scenska skupina Cefas &amp; The Gipsy predstavlja koncertnu izvedbu svog albuma Kamov, potres nastalog na temelju knjige lakrdija Janka Polića Kamova. Pod parolom „Obitelj je reakcija na bordel“, Cefas &amp; The Gipsy predstavljaju se kao angažirani umjetnici koji se svojim djelovanjem aktivno zalažu za supostojanje života i smrti, destrukcije i kreacije, sna i budnosti, opijenosti i trijeznosti. Ovaj koncert svojevrsna je spiritistička seansa u kojoj se duh prerano preminulog genija pokušava materijalizirati kroz ikonografiju stoljeća hrvatske umjetnosti, počevši od Mrtvačkog plesa Vincenta iz Kastva sve do Eksploatacije mrtvih Mladena Stilinovića. U izričaju benda kojeg čine Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina i Dean Krivačić – Cigo (uz skladatelja Damira Šimunovića) osjeća se utjecaj novovalnog, post-punk, noise, industrial zvuka koji se istovremeno glazbeno i tematski referira i na Gustava Mahlera i njegove Kindertotenlieder. Anarhistični, autodestruktivni i autoironični svijet Janka Polića Kamova ovom predstavom pokušava se iskazati u svojoj esenciji – beskrajno tragičan, beskrajno komičan, beskrajan (ili bespočetan).

D. Harjaček: POTRES, KAMOV - u sklopu Showcasea

Premijerna izvedba: 14. travnja, 20:00, ulaz uz pozivnicuReprizne izvedbe: 15. i 16. travnja, 20:00 Režija: Patrik Sečen / Toma SerdarevićTekst i dramaturgija: Vid Lež / Filip RutićScenska glazba: Patrik Sečen i Vid LežOblikovanje svjetla: Martin Šatović&nbsp;Scenografija: Karla Mesek Glumci:Ivan – Luka SliškovićMarta – Anja JogunicaLuna – Lucija RukavinaStanodavac – Nikola NedićKonobar – Bruno VršćakStranac – Jakov Zovko&nbsp; Tematski okvir predstave Zeitnot proizlazi iz prepoznavanja apatičnosti kao dominantnog stanja u kojem se nalazi mlađa generacija. Optimistični svjetonazori s kakvima se jošnedavno stupalo&nbsp;u svijet kao da isparavaju, a njihovo mjesto zauzima neugodan osjećaj da spasa nema, da nas ne očekuje život o kakvom su nam pričali, te da sve oko nas svim silama juri prema sudnjem danu koji nikako da se dogodi. Sudnji dan možemo shvatiti doslovno i figurativno. Za nekoga apokalipsa kreće unutar četiri zida životnog prostora. Prije svega se tu misli na problem stambenog pitanja. Proteklih godina cijene najma stana dosegle su astronomske cifre, a ideja kupovanja vlastite nekretnine postala je nešto o čemu sanjamo.Mnogi mladi ljudi nemaju izbora nego živjeti u cimerstvu sve do srednjih tridesetih godina. Osjećaj beznađa potenciraju i globalne tenzije na geopolitičkoj razini, rast ekstremizma te ekološka kriza koja nas podsjeća da je vrijeme koje imamo samo posuđeno. Sve to čini zeitgeist današnjice i okosnicu dvije priče koje čine jednu predstavu. Priče koje se događaju istovremeno na dvije različite lokacije i koje su kroz različite stilske i izvedbene postupke isprepletene u jednu zajedničku sliku. <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> <img src="https://www.sczg.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/03/LDP06893-1-scaled.jpg">

V. Lež / F. Rutić: ZEITNOT

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera: 30.10.2025. / Polukružna dvorana &amp;TD-a / 20 satiRežija, tekst i glazba:&nbsp;Vid HribarScenski pokret:&nbsp;Branko BankovićOblikovanje svjetla i scenografija:&nbsp;Luka MatićVizualni identitet i scenografija:&nbsp;Mara BajsićKostimi:&nbsp;Anita GoretaAranžmani:&nbsp;Vid HribarTekstovi ljubavnih songova:&nbsp;Nina BajsićAutorica pjesme&nbsp;Jel’ netko vidi me?&nbsp;: Maja PosavecFotograf predstave:&nbsp;Luka DubrojaGlume:&nbsp;Maja Posavec, Rea Bušić, Borko Perić, Silvio Mumelaš, Luka Knez&nbsp;Može li općenitije od toga? Može li stereotipnije od toga? Može li gore od toga, može li bolje, može li zabavnije, može li dosadnije? Na sva pitanja odgovor je ne može! “Muškarac upoznaje ženu!” je mjuzikl koji prati kazališni proces izrade mjuzikla kojim upravlja redatelj Borko uvjeren da ima genijalnu ideju, a možda i ima! Ovaj mjuzikl voli uskličnike, voli velike riječi i velike teme, voli blještavilo i klišeje, voli holivudske techikolore i uzvišene recitative, naročito voli rime i refrene jer redatelj je zaluđen mjuziklima pa se tako između svijeta mjuzikla i svijeta stvarnosti, kako predstava odmiče, sve više brišu granice. Polukružna dvorana Teatra &amp;TD u narednim danima pretvorit će se u polukružni Broadway. Ova predstava podjednako je za ljubitelje mjuzikla kao i za one koji mjuzikle ne podnose. A većina mjuzikla je u suštini vrlo jednostavna. Najčešće je to neki muškarac ili žena…koji se upoznaju. Tanka je granica između smeća i trijumfa. Između ljubavi i poznanstva. <img src="https://www.sczg.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/01/LDP00088-scaled.jpg">

V. Hribar: MUŠKARAC UPOZNAJE ŽENU!

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera, 5.11.2024., Polukružna &amp;TDTrajanje: 65 min Autorski projekt:&nbsp;Ivana Krizmanić i Nikolina RafajTekst i izvedba:&nbsp;Ivana KrizmanićRežija i dramaturgija:&nbsp;Nikolina RafajScenski pokret:&nbsp;Ema CrnićGlazba:&nbsp;Damir ŠimunovićDizajn svjetla:&nbsp;Saša FistrićKostim:&nbsp;Ivana KrizmanićFotograf predstave:&nbsp;Luka DubrojaDizajn plakata:&nbsp;Borjan PavlekMajstorica maske:&nbsp;Iva Lea DežmarProdukcija:&nbsp;UO TeatruM &amp; Teatar ITD Protagonistica ima jednostavnu želju za odlaskom na more no niz prepreka promijene destinaciju njenog putovanja, i odvedu je tamo gdje možda nije bila sigurna u mnoge stvari, ali u jednu je – kako je bila sretna. Ravno u&nbsp;osamdesete. Kroz ovaj vrlo osoban&nbsp;hommage&nbsp;osamdesetima, i vlastitom djetinjstvu, putujemo kroz eklektičan niz izvedbenih kodova, od doku-fikcionalnih epizoda, preko dionica koje se oslanjaju na stand-up elemente, sve do kolaža filmskih i glazbenih citata tog razdoblja. Mogli bi raspravljati jesu li osamdesete više pop-kulturni, društveni, medijski, tržišni ili fenomen nekog drugog predznaka, ali složit ćemo se kako neka vrsta fenomena zasigurno jesu. Fenomena koji i dalje ne prestaje inspirirati ono što gledamo, što slušamo, način na koji se oblačimo, ono za čim možda i čeznemo. Gotovo neovisno o tome jesmo li ili nismo aktivno sudjelovali u toj dekadi.Ovaj autorski projekt zanima kako nešto što smatramo globalnim fenomenom djeluje iz intimne perspektive.

I. Krizmanić/N. Rafaj: FRUTTI DI MARE

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera 24.1.2024. / Polukružna dvorana &amp;TD-a / Atrij &amp;TD-aRedatelj:&nbsp;Dražen KrešićAutor dramskog predloška:&nbsp;Vid LežDramaturginja i producentica:&nbsp;Katarina KrešićIgraju: Domagoj Ivanković, Igor Jurinić, Maruška Aras, Luka Knez, Tea Harčević, Goran Vučko / Ivan SimonAutori glazbe:&nbsp;Antun Aleksa, Vid Lež i Katarina KrešićKoreografkinja:&nbsp;Melisa BeqajScenograf:&nbsp;Martin ŠatovićKostimograf:&nbsp;Josip ĐerekOblikovatelj tona:&nbsp;Dino BrazzoduroAsistentica produkcije:&nbsp;Margareta IvošDizajner vizuala:&nbsp;Ivan StanišićFotografi:&nbsp;Mia Cvitković, Urh Pirc, Luka Dubroja i Martin ŠatovićKoprodukcija:&nbsp;Trupa OvoOno, RadioTeatar, Akademija dramske umjetnosti i Teatar &amp;TDTrajanje: 85 minPredstava je nastala kao diplomski ispit Katarine Krešić na studiju produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti na Akademiji dramske umjetnosti pod mentorstvom red. prof. art. Snježane Banović.Predstavu su podržali: Turistička zajednica Grada Zagreba, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu i Zaklada „Kultura nova“. <ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Putujuća kazališna trupa&nbsp;OvoOno&nbsp;zavidnih glumačkih i glazbenih vještina pokušat će odigrati apsurdni dramski tekst „Kralj Ubu“ autora Alfreda Jarryja. Zbog prepirki i nadmetanja unutar trupe, ovaj put možda nećete saznati kako se iz okova&nbsp;Tate Ubuja&nbsp;oslobodio&nbsp;Satnik Sprdnjak,&nbsp;ali zato možete svjedočiti njihovom veličanstvenom neuspjehu.Putujuća trupa&nbsp;OvoOno&nbsp;skupina je profesionalaca koja hoda po sajmovima i igra predstave za groš, kunu, euro, sir, naramak drva ili što se već nađe. Šarolika lepeza karaktera predvođena je umjetničkim direktorom&nbsp;Sforzzandom,&nbsp;a u stopu ga prate prvakinja i diva&nbsp;Maruša,&nbsp;pakleni tandem&nbsp;Sven i Enzo&nbsp;(dežurni ljubavnici, vojnici i slično), siromašna vježbenica&nbsp;Marija&nbsp;(kojapo potrebi može biti i scenografija) te najnovija akvizicija trupe,&nbsp;Gordan.&nbsp;U Gordana se polažu velike nade, a zavidnog talenta i ambicije je itekako svjestan. I ne boji ih se pokazati.Ove sezone trupa se pozabavila kanonskim proto-avangardnim tekstom&nbsp;Kralj Ubu.&nbsp;Pseudo povijesna parodija ismijava društvo, njegovo uređenje i autoritete. Pogotovo autoritete. Pogotovo autoritete s velikom ambicijom. I ne boje se to pokazati. U sumanutom nastojanju da odigra ovu komediju, trupa OvoOno upada u kovitlac neplaniranih situacija koji ih torpedira u svim smjerovima odjednom. Što je ta trupa uopće i zna li išta o kazalištu ili nas samo pravi budalama? Ili baš želi da to mislimo? Što su sve spremni napraviti za malo aplauza vidi se u frankenštajnu od komada&nbsp;Ubu Ovo Ono! CJENIK USLUGA TRUPE OVOONO:Usluga CijenaKomedija s glazbenim dvotočkama………………. 52 ništavleraFrančezarija na balkonu…………………………… -6 ništavleraDernjava po rođendanima…………………………. 1 piva po decibeluSrednji servis………………………………………. srednje skupoEko predstava s recikliranim forama………………. duplo višeVege predstava bez safta…………………………… 0,5 l juhe od rajčiceŠtrihanje povijesti bolesti…………………………. 1 uvrijeđena gospođaEmajliranje šmira………………………………….. sjeme magičnog grahaZmiulja……………………………………………….. koliko treba <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/xau3RBMVylI"></iframe>

V. Lež, D. i K. Krešić: UBU OVO ONO

autorski projekt&nbsp;Darija HarjačekaKAMOV, POTRESAutor adaptacije i redatelj:&nbsp;Dario HarjačekIgraju: Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina, Dean KrivačićSkladatelj:&nbsp;Damir ŠimunovićKostimografkinja:&nbsp;Ana MikulićDizajner svjetla:&nbsp;Tomislav MaglečićKoprodukcija: De Facto Theatre Company i Teatar &amp;TDTrajanje: 75 min Glazbeno-scenska skupina Cefas &amp; The Gipsy predstavlja koncertnu izvedbu svog albuma Kamov, potres nastalog na temelju knjige lakrdija Janka Polića Kamova. Pod parolom „Obitelj je reakcija na bordel“, Cefas &amp; The Gipsy predstavljaju se kao angažirani umjetnici koji se svojim djelovanjem aktivno zalažu za supostojanje života i smrti, destrukcije i kreacije, sna i budnosti, opijenosti i trijeznosti. Ovaj koncert svojevrsna je spiritistička seansa u kojoj se duh prerano preminulog genija pokušava materijalizirati kroz ikonografiju stoljeća hrvatske umjetnosti, počevši od Mrtvačkog plesa Vincenta iz Kastva sve do Eksploatacije mrtvih Mladena Stilinovića. U izričaju benda kojeg čine Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina i Dean Krivačić – Cigo (uz skladatelja Damira Šimunovića) osjeća se utjecaj novovalnog, post-punk, noise, industrial zvuka koji se istovremeno glazbeno i tematski referira i na Gustava Mahlera i njegove Kindertotenlieder. Anarhistični, autodestruktivni i autoironični svijet Janka Polića Kamova ovom predstavom pokušava se iskazati u svojoj esenciji – beskrajno tragičan, beskrajno komičan, beskrajan (ili bespočetan).

D. Harjaček: KAMOV, POTRES – gostuje na Marulićevim danima u GKM Split

Premijera: 20. 10. 2025./ MM centar / 20:00 autorski projekt&nbsp;Darija HarjačekaKAMOV, POTRES Autor adaptacije i redatelj:&nbsp;Dario HarjačekIgraju:&nbsp;Jelena Miholjević,&nbsp;Nikola Nedić,&nbsp;Laura Čerina,&nbsp;Dean KrivačićSkladatelj:&nbsp;Damir ŠimunovićKostimografkinja:&nbsp;Ana MikulićDizajner svjetla:&nbsp;Tomislav MaglečićKoprodukcija:&nbsp;De Facto Theatre Company i Teatar &amp;TDTrajanje: 75 min Glazbeno-scenska skupina Cefas &amp; The Gipsy predstavlja koncertnu izvedbu svog albuma Kamov, potres nastalog na temelju knjige lakrdija Janka Polića Kamova. Pod parolom „Obitelj je reakcija na bordel“, Cefas &amp; The Gipsy predstavljaju se kao angažirani umjetnici koji se svojim djelovanjem aktivno zalažu za supostojanje života i smrti, destrukcije i kreacije, sna i budnosti, opijenosti i trijeznosti. Ovaj koncert svojevrsna je spiritistička seansa u kojoj se duh prerano preminulog genija pokušava materijalizirati kroz ikonografiju stoljeća hrvatske umjetnosti, počevši od Mrtvačkog plesa Vincenta iz Kastva sve do Eksploatacije mrtvih Mladena Stilinovića. U izričaju benda kojeg čine Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina i Dean Krivačić – Cigo (uz skladatelja Damira Šimunovića) osjeća se utjecaj novovalnog, post-punk, noise, industrial zvuka koji se istovremeno glazbeno i tematski referira i na Gustava Mahlera i njegove Kindertotenlieder. Anarhistični, autodestruktivni i autoironični svijet Janka Polića Kamova ovom predstavom pokušava se iskazati u svojoj esenciji – beskrajno tragičan, beskrajno komičan, beskrajan (ili bespočetan).

D. Harjaček: POTRES, KAMOV – gostuje na Marulićevim danima u GKM Split

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera: 26.5. 2011. / dvorana SEK Teatra &amp;TD / 20:00Režija i koncept: Oliver FrljićIgraju: Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva ViskovićFotograf: Damir Žižić/ Luka DubrojaTrajanje izvedbe: 75 min <ul><li>Predstava igra u MM centru u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Sjajna glumačka postava u sastavu&nbsp;Filip Križan, Rakan Rushaidat, Ivana Roščić i Iva Visković&nbsp;nije se mijenjala od premijerne izvedbe 26. svibnja 2011. te je time dobila na preciznoj uigranosti i izuzetno dojmljivoj suigri. Tijekom godina, također, ne gubi na umjetničkoj snazi i aktualnosti.24. travnja 1992. Oliver Frljić u svojoj šesnaestoj godini napušta roditeljski dom. Ono što u tom trenutku izgleda kao kratkotrajno razdvajanje od obitelji, postat će trajno stanje.Slijede: godine izbjeglištva, prvi studij, drugi studij, zasnivanje vlastite obitelji, treći studij, početak profesionalne kazališne karijere, postupna afirmacija, raspad obitelji, ova predstava.Ova predstava vraća nas u vrijeme prije 24. travnja 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, predstava&nbsp;Mrzim istinu!&nbsp;daje nam uvid te rastvara unutarnje kompleksne odnose unutar autorove obitelji.Svoj dramaturški temelj gradi na tenziji između različitih obiteljskih dokumenata i autorovih svjedočanstava, te fikcionalnog statusa koji ovi dokumenti i svjedočanstva dobivaju u prostoru kazališne reprezentacije. <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Pzle0yujgFY"></iframe>

O. Frljić: MRZIM ISTINU!

Premijera: 26.5. 2011. / dvorana SEK Teatra &amp;TD / 20:00Režija i koncept: Oliver FrljićIgraju: Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva ViskovićFotograf: Damir Žižić/ Luka DubrojaTrajanje izvedbe: 75 min <ul><li>Predstava igra u MM centru u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Sjajna glumačka postava u sastavu&nbsp;Filip Križan, Rakan Rushaidat, Ivana Roščić i Iva Visković&nbsp;nije se mijenjala od premijerne izvedbe 26. svibnja 2011. te je time dobila na preciznoj uigranosti i izuzetno dojmljivoj suigri. Tijekom godina, također, ne gubi na umjetničkoj snazi i aktualnosti.24. travnja 1992. Oliver Frljić u svojoj šesnaestoj godini napušta roditeljski dom. Ono što u tom trenutku izgleda kao kratkotrajno razdvajanje od obitelji, postat će trajno stanje.Slijede: godine izbjeglištva, prvi studij, drugi studij, zasnivanje vlastite obitelji, treći studij, početak profesionalne kazališne karijere, postupna afirmacija, raspad obitelji, ova predstava.Ova predstava vraća nas u vrijeme prije 24. travnja 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, predstava&nbsp;Mrzim istinu!&nbsp;daje nam uvid te rastvara unutarnje kompleksne odnose unutar autorove obitelji.Svoj dramaturški temelj gradi na tenziji između različitih obiteljskih dokumenata i autorovih svjedočanstava, te fikcionalnog statusa koji ovi dokumenti i svjedočanstva dobivaju u prostoru kazališne reprezentacije. <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Pzle0yujgFY"></iframe>

Kalendar evenata