Premijerna izvedba: 14. travnja, 20:00, ulaz uz pozivnicuReprizne izvedbe: 15. i 16. travnja, 20:00 Režija: Patrik Sečen / Toma SerdarevićTekst i dramaturgija: Vid Lež / Filip RutićScenska glazba: Patrik Sečen i Vid LežOblikovanje svjetla: Martin Šatović&nbsp;Scenografija: Karla Mesek Glumci:Ivan – Luka SliškovićMarta – Anja JogunicaLuna – Lucija RukavinaStanodavac – Nikola NedićKonobar – Bruno VršćakStranac – Jakov Zovko&nbsp; Tematski okvir predstave Zeitnot proizlazi iz prepoznavanja apatičnosti kao dominantnog stanja u kojem se nalazi mlađa generacija. Optimistični svjetonazori s kakvima se jošnedavno stupalo&nbsp;u svijet kao da isparavaju, a njihovo mjesto zauzima neugodan osjećaj da spasa nema, da nas ne očekuje život o kakvom su nam pričali, te da sve oko nas svim silama juri prema sudnjem danu koji nikako da se dogodi. Sudnji dan možemo shvatiti doslovno i figurativno. Za nekoga apokalipsa kreće unutar četiri zida životnog prostora. Prije svega se tu misli na problem stambenog pitanja. Proteklih godina cijene najma stana dosegle su astronomske cifre, a ideja kupovanja vlastite nekretnine postala je nešto o čemu sanjamo.Mnogi mladi ljudi nemaju izbora nego živjeti u cimerstvu sve do srednjih tridesetih godina. Osjećaj beznađa potenciraju i globalne tenzije na geopolitičkoj razini, rast ekstremizma te ekološka kriza koja nas podsjeća da je vrijeme koje imamo samo posuđeno. Sve to čini zeitgeist današnjice i okosnicu dvije priče koje čine jednu predstavu. Priče koje se događaju istovremeno na dvije različite lokacije i koje su kroz različite stilske i izvedbene postupke isprepletene u jednu zajedničku sliku. <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> <img src="https://www.sczg.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/03/LDP06893-1-scaled.jpg">

V. Lež / F. Rutić: ZEITNOT

Otvorenje izložbe Pajo 75 autora Ive Dekovića održat će se u srijedu, 15. travnja u Francuskom paviljonu s početkom u 19 sati. Svoju instalaciju naslovljenu Pajo 75, Ivo Deklović izradio je ekskluzivno za monumentalan prostor Francuskoga paviljona. Instalacija nudi impresivan doživljaj kako na čisto formalnoj, tako i simboličko-sadržajnoj razini. U prvome slučaju ona ostvaruje dojmljiv vizualni dijalog s okolnim interijerom, dok u drugome predstavlja suptilan i na tipično dekovićevski način iskazan oproštaj od dragoga prijatelja što ga je umjetnik upoznao upravo ispred Francuskoga paviljona, i s kojim je ostvario uspješnu suradnju te dogovorio neke buduće projekte. Ti projekti neće moći biti realizirani, ali instalacija Pajo 75 sačinjena od isto toliko balona – za svaku godinu prijateljeva života po jedan – svojom eteričnošću, razigranošću i nebeskom ustremljenošću slave jedan umjetnošću prožet i ispunjen život. Instalacija će uz aktivno sudjelovanje svih posjetitelja svoju konačnu konfiguraciju poprimiti tek tijekom otvorenja izložbe, a cjelokupan hepening bit će sniman dronom. Ivo Deković svojom intervencijom prostor Francuskog paviljona privremeno transformira u svojevrstan spiritualnom žovijalnošću prožet hram unutar kojega kreativnost i život kao da potiskuju ništavilo i smrt. Kustos izložbe je Gregor Sirotić Marušić, a autor popratnoga teksta Vanja Babić..BIOGRAFIJAIvo Deković ((1952. Šibenik)Studirao na Akademiji u Düsseldorfu kod N. J. Paika. Od 1984. prof. na Visokoj školi u Aachenu. Glavne su teme njegova umjetničkog rada brodovi, more i podmorje, koje duhovito interpretira u skulpturi, video-objektima i instalacijama. 1996. u Hrvatskoj pokrenuo projekt Sub Art – izradi umjetničkih djela pod morem. Uz M. Bijelića i Ž. Kipkea u izboru Igora Zidića prvi predstavnik Hrvatske na Bijenalu u Veneciji 1993. i Bijenalu u Kairu 1994-95. <img src="https://www.sczg.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/04/dekovic-najava.png">

IVO DEKOVIĆ – Pajo 75 - izložba

Otvorenje izložbe Pa to mogu i ja autora Miliovoja Bijelića održat će se u srijedu, 15. travnja u Galeriji SC s početkom u 18 sati. Izložba je otvorena do 25. travnja, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati. MILIVOJ BIJELIĆ ALEGORIJA MODERNA mixrebus u pet nedovršenih temaIPA TO MOGU I JA slika dokazana hr. geometrijskim redomTEHNIKA I NAPUTCI U POMIRENJU NARODA I UMJETNOSTI HOMO REBUS (hr.) shematski je kod-uzorak, koja u konturi prikazuje čovjeka u slikovnom prostoru/površini. Tim simbolom (hr.) u nizu odozgo prema dolje i odozdo prema prema gore nastaje antropometrijski raster (piksel digitalnog identiteta) – podloga – sistem – mreža, za prikazivanje slike u kojoj su svi piktogrami isti, odnosno jednaki i identični. A, identitetsko pitanje u koliko i postoji (tko sam, a ako jesam – koliko sam?) postoji još samo kao otvoreno pitanje formata i motiva. HOMO REBUS SYSTEM – MY PEOPLEU antropocentričnom svijetu reda i poretka razlikovanje između istih i jednakih nužno je potrebno (supstancijalno bitno), može sa, doduše, uspostaviti tek i samo u činjenicama. Kako bi to postalo vidljivo potrebno je svjesno u – očiti svoj pogled na stvar, te ga tako uočenog kromatskim atributima bojom prenijeti na (hr.) rasternu podlogu slike. MEINE AUFGABE IST DAS KOMMA AUF DEN PUNKT ZU BRINGENDakle, odmah i na početku potrebno je koncentrirati se, te ugledati doista, stvarno vidjeti svoj pogled, a zatim ga tako u-očenog, direktno istisnuti na (hr.) rasternu podlogu – na za to predviđeno mjesto – modul – nalik pčelinjem saću. Svom pogledu pri tom ne činiti predodžbu, a svojoj predodžbi ne činiti sliku. Sve slučajnosti i spekulacije ostaviti po strani. Boja se iz tube kratko i odlučno istisne kao zarez na (predviđenu točku) (hr.) podloge. Zatim se to isto ponovi kao u-očena činjenica, i potom se nadalje (bez predodžbe) ponovo istisne slijedeći “pogled”, ali se onaj prethodni ne ignorira. Pritom svakako treba voditi računa da niti jedan istisnuti “pogled” (boja-zarez ne bude već viđen u misaonoj slici (zamisli, predodžbi) Postupak se, dakle ponavlja; istisne se boja (zarez iz tube), u za to predviđeno prazno (hr.) polje – modul (slično pčelinjem saću), te se nastavi isti postupak istiskivanja boje (zareza) na istu podlogu u predviđenu točku. Proces je uvijek isti, a svaki put različitom bojom pažljivo treba istiskom boje dotaknuti podlogu u vremenu između dva treptaja oka, i to onoliko puta koliko je potrebno kako bi svi istisnuti pogledi (zarezi) “sjeli” na svoja mjesta u točke.Ritam, vrijeme i trajanje cijelog postupka treba odrediti po dogovoru i unutrašnjem nahođenju, te naravno u skladu sa dopuštenim svojim mogućnostima. GNOSSIENNESSvoj pogled usmjeri vodoravno: zarez – točka. A onda okomito: zarez – točka, zarez na točku, pa opet zarez u točku, ali i u svim drugim slobodnim smjerovima: zarez, točka, zarez, točka,.,. Naposljetku se radni proces zaključuje kao točka ili zarez što je potpuno svejedno, jer je u-očeni pogled u tom postupku ionako reduciran na elementarnu ritmičku-kromatsku činjenicu, te stav nije moguć. HO ME HORONTako-vid je slikarski umjetnički rad od kojeg bi i “slijepi” progledali, a rezultat je činjenica! Gledaj, pogledaj na stvar, na stanje analogne slike, i to iz uvijek istog očišta (tube boje), i iz iste točke (otvora), odnosno gledišta, i istisni (boja) zarez na uvijek istu (hr.) rasternu podlogu u predviđeno polje (hr.) modula, u točku. Tako-vid je u stvari Tu-vid, koji se primarno bavi činjenično-posljedičnim stanjem (iznad mene – oko mene – u meni) i odnosima u analognoj slici zbilje, te njezinim paradoksom (nasta-janje, posta-janje i nesta-janje), a trn je u oku recentnog balona iluzija. (“my sweet litle lamb” M.S.)Zarez, točka, zarez, točka, a naposljetku (tko zna?) vidjet ćemo. Da Da – točka, IIHR.UZORCI – ATRIBUTI SUPSTANCE – ČINJENICE IIISUROGAT IVEIBE = TISA=SAMOBOR = REFUGIUM (manTISA – valovi i čestice) VReisender BIOGRAFIJAMilivoj Bijelić rođen 1951. u Zagrebu.1972. – 1977. studirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu1977. – 1978. – postdiplomski studij na National Hoger Institut voor Schone Kunste, Antwerpen, Belgija1977. – 1980. – majstorska radionica Ljube Ivančića i Nikole Reisera, Zagreb1983. – odlazi u Düsseldorf, Njemačka, gdje dobiva status slobodnog umjetnika1993. – predstavljao Hrvatsku na XLV. Bijenalu u Veneciji u izboru Igora Zidića; Milivoj Bijelić, Ivo Deković, Željko Kipke1994. – predstavljao Hrvatsku na V. međunarodnom Bijenalulu u Kairu (Bijelić, Deković, Kipke)1997. – odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića2006. – osnovao udrugu ET IN BARBARIA EGO u DüsseldorfuSudjelovao na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.Dobitnik više nagrada i priznanja: 1978. – Nagrada za slikarstvo, Bijenale mladih, Rijeka; 1979. – Nagrada za likovnu umjetnost, Zagreb; 1989. – Atlantis-Kunstpreis, Rottweil; 1990. – nagrada 25. Zagrebačkog salona; 1991. – Kunst und Kulturstiftung des landes NRW; 2001. – otkupna nagrada Museum Kunstpalas, Düsseldorf; 2005. – Nagrada Zagrebačkog salonaDjela su mu otkupljena u javnim zbirkama i muzejima: Neue Galerie, Graz; Museum Kunstpalast, Düsseldorf; ZKM, Karlsruhe; MSU Zagreb; Moderna galerija Zagreb, Moderna galerija Rijeka, Zbirka Kličko, Zagreb, Musseum Essl, Beč; Albertina Museum, Beč <img src="https://www.sczg.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/04/bijelic-najava.png">

MILIVOJ BIJELIĆ – Pa to mogu i ja – izložba

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera: 30.10.2025. / Polukružna dvorana &amp;TD-a / 20 satiRežija, tekst i glazba:&nbsp;Vid HribarScenski pokret:&nbsp;Branko BankovićOblikovanje svjetla i scenografija:&nbsp;Luka MatićVizualni identitet i scenografija:&nbsp;Mara BajsićKostimi:&nbsp;Anita GoretaAranžmani:&nbsp;Vid HribarTekstovi ljubavnih songova:&nbsp;Nina BajsićAutorica pjesme&nbsp;Jel’ netko vidi me?&nbsp;: Maja PosavecFotograf predstave:&nbsp;Luka DubrojaGlume:&nbsp;Maja Posavec, Rea Bušić, Borko Perić, Silvio Mumelaš, Luka Knez&nbsp;Može li općenitije od toga? Može li stereotipnije od toga? Može li gore od toga, može li bolje, može li zabavnije, može li dosadnije? Na sva pitanja odgovor je ne može! “Muškarac upoznaje ženu!” je mjuzikl koji prati kazališni proces izrade mjuzikla kojim upravlja redatelj Borko uvjeren da ima genijalnu ideju, a možda i ima! Ovaj mjuzikl voli uskličnike, voli velike riječi i velike teme, voli blještavilo i klišeje, voli holivudske techikolore i uzvišene recitative, naročito voli rime i refrene jer redatelj je zaluđen mjuziklima pa se tako između svijeta mjuzikla i svijeta stvarnosti, kako predstava odmiče, sve više brišu granice. Polukružna dvorana Teatra &amp;TD u narednim danima pretvorit će se u polukružni Broadway. Ova predstava podjednako je za ljubitelje mjuzikla kao i za one koji mjuzikle ne podnose. A većina mjuzikla je u suštini vrlo jednostavna. Najčešće je to neki muškarac ili žena…koji se upoznaju. Tanka je granica između smeća i trijumfa. Između ljubavi i poznanstva. <img src="https://www.sczg.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/01/LDP00088-scaled.jpg">

V. Hribar: MUŠKARAC UPOZNAJE ŽENU!

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera, 5.11.2024., Polukružna &amp;TDTrajanje: 65 min Autorski projekt:&nbsp;Ivana Krizmanić i Nikolina RafajTekst i izvedba:&nbsp;Ivana KrizmanićRežija i dramaturgija:&nbsp;Nikolina RafajScenski pokret:&nbsp;Ema CrnićGlazba:&nbsp;Damir ŠimunovićDizajn svjetla:&nbsp;Saša FistrićKostim:&nbsp;Ivana KrizmanićFotograf predstave:&nbsp;Luka DubrojaDizajn plakata:&nbsp;Borjan PavlekMajstorica maske:&nbsp;Iva Lea DežmarProdukcija:&nbsp;UO TeatruM &amp; Teatar ITD Protagonistica ima jednostavnu želju za odlaskom na more no niz prepreka promijene destinaciju njenog putovanja, i odvedu je tamo gdje možda nije bila sigurna u mnoge stvari, ali u jednu je – kako je bila sretna. Ravno u&nbsp;osamdesete. Kroz ovaj vrlo osoban&nbsp;hommage&nbsp;osamdesetima, i vlastitom djetinjstvu, putujemo kroz eklektičan niz izvedbenih kodova, od doku-fikcionalnih epizoda, preko dionica koje se oslanjaju na stand-up elemente, sve do kolaža filmskih i glazbenih citata tog razdoblja. Mogli bi raspravljati jesu li osamdesete više pop-kulturni, društveni, medijski, tržišni ili fenomen nekog drugog predznaka, ali složit ćemo se kako neka vrsta fenomena zasigurno jesu. Fenomena koji i dalje ne prestaje inspirirati ono što gledamo, što slušamo, način na koji se oblačimo, ono za čim možda i čeznemo. Gotovo neovisno o tome jesmo li ili nismo aktivno sudjelovali u toj dekadi.Ovaj autorski projekt zanima kako nešto što smatramo globalnim fenomenom djeluje iz intimne perspektive.

I. Krizmanić/N. Rafaj: FRUTTI DI MARE

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera 24.1.2024. / Polukružna dvorana &amp;TD-a / Atrij &amp;TD-aRedatelj:&nbsp;Dražen KrešićAutor dramskog predloška:&nbsp;Vid LežDramaturginja i producentica:&nbsp;Katarina KrešićIgraju: Domagoj Ivanković, Igor Jurinić, Maruška Aras, Luka Knez, Tea Harčević, Goran Vučko / Ivan SimonAutori glazbe:&nbsp;Antun Aleksa, Vid Lež i Katarina KrešićKoreografkinja:&nbsp;Melisa BeqajScenograf:&nbsp;Martin ŠatovićKostimograf:&nbsp;Josip ĐerekOblikovatelj tona:&nbsp;Dino BrazzoduroAsistentica produkcije:&nbsp;Margareta IvošDizajner vizuala:&nbsp;Ivan StanišićFotografi:&nbsp;Mia Cvitković, Urh Pirc, Luka Dubroja i Martin ŠatovićKoprodukcija:&nbsp;Trupa OvoOno, RadioTeatar, Akademija dramske umjetnosti i Teatar &amp;TDTrajanje: 85 minPredstava je nastala kao diplomski ispit Katarine Krešić na studiju produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti na Akademiji dramske umjetnosti pod mentorstvom red. prof. art. Snježane Banović.Predstavu su podržali: Turistička zajednica Grada Zagreba, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu i Zaklada „Kultura nova“. <ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Putujuća kazališna trupa&nbsp;OvoOno&nbsp;zavidnih glumačkih i glazbenih vještina pokušat će odigrati apsurdni dramski tekst „Kralj Ubu“ autora Alfreda Jarryja. Zbog prepirki i nadmetanja unutar trupe, ovaj put možda nećete saznati kako se iz okova&nbsp;Tate Ubuja&nbsp;oslobodio&nbsp;Satnik Sprdnjak,&nbsp;ali zato možete svjedočiti njihovom veličanstvenom neuspjehu.Putujuća trupa&nbsp;OvoOno&nbsp;skupina je profesionalaca koja hoda po sajmovima i igra predstave za groš, kunu, euro, sir, naramak drva ili što se već nađe. Šarolika lepeza karaktera predvođena je umjetničkim direktorom&nbsp;Sforzzandom,&nbsp;a u stopu ga prate prvakinja i diva&nbsp;Maruša,&nbsp;pakleni tandem&nbsp;Sven i Enzo&nbsp;(dežurni ljubavnici, vojnici i slično), siromašna vježbenica&nbsp;Marija&nbsp;(kojapo potrebi može biti i scenografija) te najnovija akvizicija trupe,&nbsp;Gordan.&nbsp;U Gordana se polažu velike nade, a zavidnog talenta i ambicije je itekako svjestan. I ne boji ih se pokazati.Ove sezone trupa se pozabavila kanonskim proto-avangardnim tekstom&nbsp;Kralj Ubu.&nbsp;Pseudo povijesna parodija ismijava društvo, njegovo uređenje i autoritete. Pogotovo autoritete. Pogotovo autoritete s velikom ambicijom. I ne boje se to pokazati. U sumanutom nastojanju da odigra ovu komediju, trupa OvoOno upada u kovitlac neplaniranih situacija koji ih torpedira u svim smjerovima odjednom. Što je ta trupa uopće i zna li išta o kazalištu ili nas samo pravi budalama? Ili baš želi da to mislimo? Što su sve spremni napraviti za malo aplauza vidi se u frankenštajnu od komada&nbsp;Ubu Ovo Ono! CJENIK USLUGA TRUPE OVOONO:Usluga CijenaKomedija s glazbenim dvotočkama………………. 52 ništavleraFrančezarija na balkonu…………………………… -6 ništavleraDernjava po rođendanima…………………………. 1 piva po decibeluSrednji servis………………………………………. srednje skupoEko predstava s recikliranim forama………………. duplo višeVege predstava bez safta…………………………… 0,5 l juhe od rajčiceŠtrihanje povijesti bolesti…………………………. 1 uvrijeđena gospođaEmajliranje šmira………………………………….. sjeme magičnog grahaZmiulja……………………………………………….. koliko treba <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/xau3RBMVylI"></iframe>

V. Lež, D. i K. Krešić: UBU OVO ONO

autorski projekt&nbsp;Darija HarjačekaKAMOV, POTRESAutor adaptacije i redatelj:&nbsp;Dario HarjačekIgraju: Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina, Dean KrivačićSkladatelj:&nbsp;Damir ŠimunovićKostimografkinja:&nbsp;Ana MikulićDizajner svjetla:&nbsp;Tomislav MaglečićKoprodukcija: De Facto Theatre Company i Teatar &amp;TDTrajanje: 75 min Glazbeno-scenska skupina Cefas &amp; The Gipsy predstavlja koncertnu izvedbu svog albuma Kamov, potres nastalog na temelju knjige lakrdija Janka Polića Kamova. Pod parolom „Obitelj je reakcija na bordel“, Cefas &amp; The Gipsy predstavljaju se kao angažirani umjetnici koji se svojim djelovanjem aktivno zalažu za supostojanje života i smrti, destrukcije i kreacije, sna i budnosti, opijenosti i trijeznosti. Ovaj koncert svojevrsna je spiritistička seansa u kojoj se duh prerano preminulog genija pokušava materijalizirati kroz ikonografiju stoljeća hrvatske umjetnosti, počevši od Mrtvačkog plesa Vincenta iz Kastva sve do Eksploatacije mrtvih Mladena Stilinovića. U izričaju benda kojeg čine Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina i Dean Krivačić – Cigo (uz skladatelja Damira Šimunovića) osjeća se utjecaj novovalnog, post-punk, noise, industrial zvuka koji se istovremeno glazbeno i tematski referira i na Gustava Mahlera i njegove Kindertotenlieder. Anarhistični, autodestruktivni i autoironični svijet Janka Polića Kamova ovom predstavom pokušava se iskazati u svojoj esenciji – beskrajno tragičan, beskrajno komičan, beskrajan (ili bespočetan).

D. Harjaček: KAMOV, POTRES – gostuje na Marulićevim danima u GKM Split

Premijera: 20. 10. 2025./ MM centar / 20:00 autorski projekt&nbsp;Darija HarjačekaKAMOV, POTRES Autor adaptacije i redatelj:&nbsp;Dario HarjačekIgraju:&nbsp;Jelena Miholjević,&nbsp;Nikola Nedić,&nbsp;Laura Čerina,&nbsp;Dean KrivačićSkladatelj:&nbsp;Damir ŠimunovićKostimografkinja:&nbsp;Ana MikulićDizajner svjetla:&nbsp;Tomislav MaglečićKoprodukcija:&nbsp;De Facto Theatre Company i Teatar &amp;TDTrajanje: 75 min Glazbeno-scenska skupina Cefas &amp; The Gipsy predstavlja koncertnu izvedbu svog albuma Kamov, potres nastalog na temelju knjige lakrdija Janka Polića Kamova. Pod parolom „Obitelj je reakcija na bordel“, Cefas &amp; The Gipsy predstavljaju se kao angažirani umjetnici koji se svojim djelovanjem aktivno zalažu za supostojanje života i smrti, destrukcije i kreacije, sna i budnosti, opijenosti i trijeznosti. Ovaj koncert svojevrsna je spiritistička seansa u kojoj se duh prerano preminulog genija pokušava materijalizirati kroz ikonografiju stoljeća hrvatske umjetnosti, počevši od Mrtvačkog plesa Vincenta iz Kastva sve do Eksploatacije mrtvih Mladena Stilinovića. U izričaju benda kojeg čine Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina i Dean Krivačić – Cigo (uz skladatelja Damira Šimunovića) osjeća se utjecaj novovalnog, post-punk, noise, industrial zvuka koji se istovremeno glazbeno i tematski referira i na Gustava Mahlera i njegove Kindertotenlieder. Anarhistični, autodestruktivni i autoironični svijet Janka Polića Kamova ovom predstavom pokušava se iskazati u svojoj esenciji – beskrajno tragičan, beskrajno komičan, beskrajan (ili bespočetan).

D. Harjaček: POTRES, KAMOV – gostuje na Marulićevim danima u GKM Split

<ul><li>Predstava igra u Polukružnoj dvorani u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Premijera: 26.5. 2011. / dvorana SEK Teatra &amp;TD / 20:00Režija i koncept: Oliver FrljićIgraju: Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva ViskovićFotograf: Damir Žižić/ Luka DubrojaTrajanje izvedbe: 75 min <ul><li>Predstava igra u MM centru u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Sjajna glumačka postava u sastavu&nbsp;Filip Križan, Rakan Rushaidat, Ivana Roščić i Iva Visković&nbsp;nije se mijenjala od premijerne izvedbe 26. svibnja 2011. te je time dobila na preciznoj uigranosti i izuzetno dojmljivoj suigri. Tijekom godina, također, ne gubi na umjetničkoj snazi i aktualnosti.24. travnja 1992. Oliver Frljić u svojoj šesnaestoj godini napušta roditeljski dom. Ono što u tom trenutku izgleda kao kratkotrajno razdvajanje od obitelji, postat će trajno stanje.Slijede: godine izbjeglištva, prvi studij, drugi studij, zasnivanje vlastite obitelji, treći studij, početak profesionalne kazališne karijere, postupna afirmacija, raspad obitelji, ova predstava.Ova predstava vraća nas u vrijeme prije 24. travnja 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, predstava&nbsp;Mrzim istinu!&nbsp;daje nam uvid te rastvara unutarnje kompleksne odnose unutar autorove obitelji.Svoj dramaturški temelj gradi na tenziji između različitih obiteljskih dokumenata i autorovih svjedočanstava, te fikcionalnog statusa koji ovi dokumenti i svjedočanstva dobivaju u prostoru kazališne reprezentacije. <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Pzle0yujgFY"></iframe>

O. Frljić: MRZIM ISTINU!

Premijera: 26.5. 2011. / dvorana SEK Teatra &amp;TD / 20:00Režija i koncept: Oliver FrljićIgraju: Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva ViskovićFotograf: Damir Žižić/ Luka DubrojaTrajanje izvedbe: 75 min <ul><li>Predstava igra u MM centru u 20 sati.</li></ul> <ul><li>Ulaznice kupite na blagajni &amp;TD-a koja radi od 11:00 do 13:00 (osim nedjeljom) te dva sata prije početka predstave, na&nbsp;<a href="https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.ulaznice.hr/web/regular/18333798</a>&nbsp;i njihovim prodajnim mjestima.</li></ul> Sjajna glumačka postava u sastavu&nbsp;Filip Križan, Rakan Rushaidat, Ivana Roščić i Iva Visković&nbsp;nije se mijenjala od premijerne izvedbe 26. svibnja 2011. te je time dobila na preciznoj uigranosti i izuzetno dojmljivoj suigri. Tijekom godina, također, ne gubi na umjetničkoj snazi i aktualnosti.24. travnja 1992. Oliver Frljić u svojoj šesnaestoj godini napušta roditeljski dom. Ono što u tom trenutku izgleda kao kratkotrajno razdvajanje od obitelji, postat će trajno stanje.Slijede: godine izbjeglištva, prvi studij, drugi studij, zasnivanje vlastite obitelji, treći studij, početak profesionalne kazališne karijere, postupna afirmacija, raspad obitelji, ova predstava.Ova predstava vraća nas u vrijeme prije 24. travnja 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, predstava&nbsp;Mrzim istinu!&nbsp;daje nam uvid te rastvara unutarnje kompleksne odnose unutar autorove obitelji.Svoj dramaturški temelj gradi na tenziji između različitih obiteljskih dokumenata i autorovih svjedočanstava, te fikcionalnog statusa koji ovi dokumenti i svjedočanstva dobivaju u prostoru kazališne reprezentacije. <iframe class="ql-video" frameborder="0" allowfullscreen="true" src="https://www.youtube.com/embed/Pzle0yujgFY"></iframe>

Kalendar evenata